Housing.Yu tjedan u Puli

U Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma u tjednu od 1. do 5. lipnja 2026. okupilo se nekoliko suradnika i gostiju koji su – u sklopu provođenja projekta Pravo na stan: proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945.–1991.) (Housing.Yu) – istraživali, izlagali i raspravljali o temama stanogradnje i stanovanja u socijalističkoj Jugoslaviji. Prisutni su bili prof. dr. sc. Igor Duda, dr. sc. Emil Jurcan, dr. sc. Saša Vejzagić i Antun Dulibić, suradnici na projektu Housing.Yu. Razmijenjene su informacije o tijeku istraživanja, pristupu temi, istraživačkim pitanjima, korištenim izvorima i dosadašnjim saznanjima. Zahvaljujući programu Erasmus gost je bio Melvin Bernard, doktorand na École des hautes études en sciences sociales (EHESS) u Parizu i predavač na Sveučilištu Jeana Moulina – Lyon 3, koji je održao javno predavanje pod naslovom Workers’ Self-Management in Practice: Company Housing Distribution in Late Socialist Yugoslavia, što je dio njegova istraživanja za doktorski rad.

Provođenje petogodišnjeg projekta Housing.Yu započelo je prije točno godinu dana. Projekt financira Europsko istraživačko vijeće (ERC), voditeljica je dr. sc. Tamara Bjažić Klarin, ustanova domaćin Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu, a partnerske ustanove su Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Ljubljani i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli preko CKPIS-a.

Predavanje – Melvin Bernard o dodjeli stanova u kasnom socijalizmu

U organizaciji sveučilišnog Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma – u utorak, 2. lipnja 2026., u 17.00 sati u dv. 221 na Filozofskom fakultetu u Puli (Negrijeva 6, prvi kat) – gostujuće javno predavanje pod naslovom Workers’ Self-Management in Practice: Company Housing Distribution in Late Socialist Yugoslavia održao je Melvin Bernard, doktorand na École des hautes études en sciences sociales (EHESS) u Parizu.

Predavanje analizira pristup stanovanju u Jugoslaviji u kasnom socijalizmu, nakon reformi sredinom 1970-ih. Posebna će se pozornost posvetiti ulozi radnih organizacija u dodjeli društvenih stanova i stambenih kredita te funkcioniranju samoupravnog odlučivanja unutar poduzeća. Na temelju arhivskih istraživanja u Hrvatskoj i Srbiji, uključujući studije slučaja Bjelovara i Novog Pazara, predavanje će prikazati rasprave o društvenim praksama, sudjelovanju radnika i odnosima moći u društvu kasnog socijalizma.

Melvin Bernard je doktorand na École des hautes études en sciences sociales (EHESS) u Parizu gdje istražuje pod mentorstvom Xaviera Bougarela. Ove akademske godine predaje na Sveučilištu Jeana Moulina – Lyon 3. Njegovo se istraživanje bavi reformama socijalističkog samoupravljanja u Jugoslaviji i njihovim posljedicama po stjecanje stanarskog prava i dodjelu stanova od sredine 1970-ih do 1991. godine.

Predavanje – Sara Žerić Đulović o deviznim tvornicama

U organizaciji sveučilišnog Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma – u petak, 10. travnja 2026., u 18.00 sati u dv. 219 na Filozofskom fakultetu u Puli (Negrijeva 6, prvi kat) – gostujuće javno predavanje pod naslovom Devizne tvornice i (ne)ostvareni razvoj: uloga migranata u socijalističkoj Jugoslaviji održala je Sara Žerić Đulović s Leibnizova instituta za istraživanje istočne i jugoistočne Europe (IOS) u Regensburgu i suradnica CKPIS-a.

U fokusu predavanja je uloga jugoslavenskih gastarbajtera u procesima razvoja od kasnih 1960-ih do 1980-ih, s naglaskom na doznake i povratne migracije. Polazeći od perspektive migranata, rad ispituje u kojoj su mjeri njihovi prihodi iz inozemstva mogli utjecati na razvoj socijalističke Jugoslavije. Iako su doznake bile ključan izvor deviza, institucionalna ograničenja – poput carinskih i bankarskih praksi te proturječja samoupravnog sustava – sužavala su mogućnosti ulaganja. Unatoč tome, migranti i njihove obitelji djelovali su na lokalnoj razini: kroz male poduzetničke pothvate i izgradnju tzv. deviznih tvornica poticali su zapošljavanje i društvene promjene. Ovi procesi nisu stvorili sustavni model razvoja, ali su otvorili važno pitanje stvarnih mogućnosti migracija kao pokretača razvoja.

Sara Žerić Đulović je povjesničarka i od 2022. godine djeluje kao istraživačica na Leibnizovu institutu za istraživanje istočne i jugoistočne Europe (IOS) u Regensburgu. Njezina istraživanja usmjerena su na drugu polovicu 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na migracije, povijest rada i rodnu povijest u jugoistočnoj Europi. Također je suradnica Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma u Puli.

Predavanje – Tin Celner o spomeniku na Petrovoj gori

U organizaciji CKPIS-a – u ponedjeljak, 23. ožujka 2026., u 17.00 sati u dv. 219 na Filozofskom fakultetu (Negrijeva 6, prvi kat) – gostujuće javno predavanje pod naslovom Memorijalni kompleks Petrova gora: od izgradnje do zaborava održao je Tin Celner, doktorand na Sveučilištu u Zagrebu i suradnik CKPIS-a.

Predavanje analizira Petrovu goru kao jedan od ključnih simbola antifašističke borbe u Hrvatskoj, prateći njezin put od ratnog žarišta do mjesta intenzivne komemoracije i kasnijeg zanemarivanja. U fokusu je rasvjetljavanje uloge memorijalizacije unutar lokalne zajednice i u širem kontekstu socijalističke ideologije. Tijekom ekonomske krize 1980-ih i zasićenja javnoga prostora mitologizacijom Narodnooslobodilačke borbe, Petrova se gora našla u centru društveno-političkih događaja koji su utjecali na dezintegraciju Jugoslavije, uslijed kojih je započela i devastacija memorijalnog kompleksa koja traje do danas.

Tin Celner je povjesničar, doktorand na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i suradnik CKPIS-a. Završio je prijediplomski (2020.) i diplomski studij povijesti (diplomski rad Petrova gora i Narodnooslobodilačka borba: od povijesti do upotrebe povijesti, 2024.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Njegovi interesi uključuju kulturu sjećanja u socijalizmu i postsocijalizmu, društveno samoupravljanje, općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu te Drugi svjetski rat.

Predavanje – Saša Vejzagić o reformama i razvoju velikih proizvodnih poduzeća

U organizaciji CKPIS-a – u srijedu, 28. siječnja 2026., u 16.30 sati u dv. 221 na Filozofskom fakultetu (Negrijeva 6, prvi kat) – gostujuće javno predavanje pod naslovom Velika proizvodna poduzeća u Jugoslaviji: poslovni sustavi, razvojne strategije i društvene transformacije održao je dr. sc. Saša Vejzagić s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

U fokusu predavanja je analiza nastanka poslovnog svijeta u kontekstu dinamičnih društveno-ekonomskih promjena u Jugoslaviji od 1960-ih nadalje. Polazeći od razvoja velikih poduzeća otvara se prostor za problematiziranje ustaljenih historiografskih okvira te za razmatranje uloge, značenja i unutarnjih dinamika proizvodnih poslovnih sustava u jednom od socijalističkih društava 20. stoljeća. Usporedbom poslovnih strategija i praksi GK Međimurja iz Čakovca i Industrogradnje iz Zagreba izlaganje otvara raspravu o procesima formiranja velikih poduzeća, njihovim ekonomskim i političkim odnosima s lokalnim zajednicama, utjecajima na razvoj stanogradnje i opće modernizacije društva te iskustvima radničkog samoupravljanja.

Dr. sc. Saša Vejzagić je povjesničar zaposlen na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu i Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma u Puli kao viši asistent na ERC projektu Housing.Yu – Pravo na stan: proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945.–1991.). Doktorirao je 2021. na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci disertacijom o nastanku poslovnih i menadžerskih elita u socijalističkoj Jugoslaviji. Njegova trenutna istraživanja usmjerena su na društvene i političke reforme te pitanje stanovanja u Jugoslaviji u drugoj polovici 20. stoljeća. Autor je više znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim časopisima te suurednik zbornika Socialist Entrepreneurs? Business Histories of the GDR and Yugoslavia (2025.). 

Predavanje – Marko Miljković o nuklearnom programu, državi i znanosti

U organizaciji CKPIS-a – u četvrtak, 27. studenog 2025., u 13.00 sati u dv. 255 na Filozofskom fakultetu (Negrijeva 6, prvi kat) – gostujuće javno predavanje pod naslovom Država, znanost i ideologija: jugoslavenski socijalizam kroz prizmu nuklearnog programa održao je dr. sc. Marko Miljković s Instituta ekonomskih nauka u Beogradu.

Predavanje otkriva što nam razvoj jugoslavenskog nuklearnog projekta govori o političkim, institucijskim i ideološkim temeljima socijalizma u Jugoslaviji. U kontekstu ranog Hladnog rata, raskida sa Staljinom i vještog balansiranja između Istoka i Zapada, nuklearni program predstavljao je spoj vizije, obmana i političkog hazarda: od industrijske špijunaže i tajnih pregovora sa supersilama do ambicija znanstvenika uvjerenih u napredak. Prateći put od entuzijazma do rasula, od laboratorija u Vinči, Zagrebu i Ljubljani do zatvorenih sjednica državnog vrha, Miljković pokazuje kako ovaj zaboravljeni projekt osvjetljava specifičnu logiku jugoslavenskog socijalizma te njegove modernizacijske i sigurnosne aspiracije.

Dr. sc. Marko Miljković je povjesničar i znanstveni suradnik na Institutu ekonomskih nauka u Beogradu. Njegova se istraživanja fokusiraju na povijest znanosti i tehnologije, nuklearnu povijest, automobilsku povijest i Hladni rat. Doktorirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu 2021. disertacijom Tito’s Proliferation Puzzle: The Yugoslav Nuclear Program, 1948–1970, koja je nagrađena kao najbolja disertacija u akademskoj godini 2021/22. Bio je stipendist brojnih prestižnih programa, uključujući Woodrow Wilson Center, EU Non-Proliferation and Disarmament Consortium i Open Society Archives (Visegrad Scholarship). Godine 2022. predstavio je svoje istraživanje nuklearne povijesti na Desetoj revizijskoj konferenciji Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) pri Ujedinjenim narodima, u okviru projekta “Re-writing the Constitutional History of the NPT” koji financira Carnegie Corporation. Od 2015. član je Nuclear Proliferation International History Project (NPIHP). Autor je knjige Automobil je sloboda: istorija automobilizma u Srbiji, 1903–2023 (2023.). Njegova druga knjiga, Titova atomska bomba: jugoslavenski nuklearni program 1948–1970., objavljena je na hrvatskom 2025. godine.

Predavanje – Milica Popović o dezerterima iz jugoslavenskih ratova

U organizaciji CKPIS-a – u srijedu, 12. studenog 2025., u 16.00 sati u dv. 221 na Filozofskom fakultetu (Negrijeva 6, prvi kat, lijevo krilo) – gostujuće javno predavanje pod naslovom Tišina odbijanja: (ne)zaborav dezertera iz jugoslavenskih ratova održala je dr. sc. Milica Popović s Austrijske akademije znanosti u Beču.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) doživjela je raspad i prateće ratove tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, koji su doveli do gubitka preko 140.000 života i nezamislivih posljedica za postjugoslavenska društva. Političke elite, u potrebi za legitimizacijom ratnih sukoba, okrenule su se različitim oblicima nacionalističkih mobilizacija i nametnutim etnocentričnim narativima. Ipak, mediji i nevladine udruge izvještavali su o tisućama slučajeva dezerterstva i izbjegavanja odaziva na vojne pozive. Ratni režimi odgovarali su suđenjima, prijetnjama, torturom i prinudnim mobilizacijama. Danas su činovi antiratnog, ali i anti-etnonacionalnog, otpora tijekom i nakon jugoslavenskih ratova uključeni ili isključeni iz službenih politika sjećanja: ili ih predstavljaju kao ultimativne etičke akte, ili ih namjerno guraju u zaborav. Predstavljanjem okvira projekta The Silence of Saying No: (Un)Remembering Deserters from the Yugoslav Wars i ranih rezultata terenskog istraživanja predavanje namjerava otvoriti pitanje kako, u interakciji javnih i privatnih narativa sjećanja, različiti mnemonički akteri stvaraju priču dezertera iz jugoslavenskih ratova u današnjem postjugoslavenskom prostoru.

Dr. sc. Milica Popović je viša poslijedoktorandica i voditeljica projekta na Institutu za kulturne studije Austrijske akademije znanosti u Beču. Doktorirala je komparativnu političku sociologiju na Sciences Po u Parizu i balkanske studije na Sveučilištu u Ljubljani. Prethodno je radila kao poslijedoktorandica na Srednjoeuropskom sveučilištu u Beču (CEU), kao predavačica na Sciences Po u Parizu te je bila je gostujuća istraživačica na Sveučilištu u Beču, Sveučilištu u Warwicku, Institutu za suvremenu povijest u Ljubljani, Open Society Archives u Budimpešti i na Sveučilištu u Konstanzu.

7. Socijalizam na klupi

Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli i na Brijunima, u organizaciji CKPIS-a, od 18. do 20. rujna 2025. održan je Sedmi međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi, ovoga puta na temu Globalni socijalizam i nesvrstanost. Preko stotinu sudionika izlagalo je u 19 panela te sudjelovalo na okruglim stolovima i predstavljanjima knjiga. Među sudionicima su i tri pozvana predavača koji su održali plenarna predavanja: izv. prof. dr. sc. Chiara Bonfiglioli (Sveučilište Ca' Foscari u Veneciji), prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i dr. sc. Paul Stubbs, emeritus (Ekonomski institut, Zagreb). Na Filozofskom fakultetu bila je postavljena izložba Zvuci iz Arhiva: Muzička omladina Pula (1963–1974) koju je Lada Duraković iz CKPIS-a izvorno realizirala 2023. u suradnji s Državnim arhivom u Pazinu. Također je bilo moguće kupiti izdanja Srednje Europe uz Zagreba, izdavačke kuće s kojom CKPIS surađuje pri objavljivanju naslova iz Biblioteke CeKaPISarnica. Sedmi Socijalizam na klupi održan je uz potporu njemačke Zaklade Rosa Luxemburg (Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe) s kojom je suradnja uspostavljena prije deset godina. Tehničku i logističku podršku pružili su Sveučilište i Filozofski fakultet. Organizacijski odbor na suradnji zahvaljuje Nacionalnom parku Brijuni. Medijski pokrovitelj bio je Radio Rojc. Na internetu je dustupna fotogalerija (Facebook) te radijski razgovori s pozvanim predavačima (Bonfiglioli, Jakovina, Stubbs).

11. Doktorska radionica

Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, po prvi put u novom kampusu u Negrijevoj, od 27. do 30. kolovoza 2025. održana je 11. Doktorska radionica CKPIS-a i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta. Ovogodišnja tema bili su Sustavi upravljanja (11th Doctoral Workshop: Systems of Governance). Fotografije su dostupne u galeriji.

Program su činila izlaganja devetnaest doktorandica i doktoranada s petnaestak sveučilišta iz Austrije, Belgije, Francuske, Italije, Norveške, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske i Hrvatske. Bilo je troje pozvanih predavača: dr. sc. Mike Tyldesley (Emeritus Honorary Fellow, Manchester Metropolitan University), dr. sc. Ana Kladnik (Sveučilište u Grazu) i dr. sc. Marko Zajc (Institut za suvremenu povijest u Ljubljani). Predavanje je održao i prof. dr. sc. Igor Duda, ujedno domaćin i organizator uz dr. sc. Tinu Filipović (Filozofski fakultet u Puli), dr. sc. Anitu Buhin (Sveučilište Nova u Lisabonu) i doktorandicu Saru Žerić Đulović (IOS Regensburg).

Osim izlaganja i predavanja, radionica redovito nudi i druge sadržaje, među kojima ove godine i projekciju filmova u suradnji s Kinom Katarina. U programu pod zajedničkim naslovom Rad, porodica i domaćinstvo dr. sc. Ivana Mihaela Žimbrek i Marta Baradić pripremile su četiri kratka dokumentarna filma koji na različite načine prenose raznolikost ženskog „dvostrukog opterećenja“ plaćenim i neplaćenim radom: Zemljo primi me (r. Rudolf Sremec, Zagreb film, 1973.), Moj prvi radni dan (r. Miro Mikuljan, Zagreb film, 1977.), Treća smjena (r. Petar Krelja, Zagreb film, 1981.) i Porodica i domaćinstvo (r. Obrad Gluščević, Zora film, 1958.).

Doktorska radionica se redovito jednom godišnje organizira od 2015. i do sada se – uz potporu Sveučilišta i Filozofskog fakulteta te u suradnji s istraživačkim projektima Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), projektima Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) i drugim partnerima – na njoj okupilo oko 170 sudionika. Ovogodišnju radionicu financijski su omogućili Sveučilište i Filozofski fakultet te sudionici putem kotizacije.

Za starija događanja pogledati arhivu u izborniku.