INŽENJERSTVO KOMPLEKSNIH PROGRAMSKIH SUSTAVA U EVOLUCIJI:
Inženjerstvo kompleksnih programskih sustava u evoluciji

Kompleksni programski sustavi koji se evolucijski razvijaju ( EVOSOFT) postali su središnji sve većeg broja aplikacija, proizvoda i usluga, a koji su potpora svakodnevnim ljudskim aktivnostima iz svih gospodarskih sektora. Često su to distribuirani sustavi, heterogeni, decentralizirani i međusobno zavisni , koji rade u dinamičnim i nepredvidljivim uvjetima, pa su njihova dostupnost i pouzdanost postale ključna svojstva potrebna za njihov rad i budući razvoj. Inženjerstvo takvih kompleksnih programskih sustava postalo je izazov za vodeće industrije programskih proizvoda i usluga u svim gospodarskim sektorima. Novo i još neistraženo područje istraživanja a koje se obrađuje u ovim istraživanjem je razumjeti kako apstraktne programske strukture i lokalna obilježja sustava utječu na distribuciju neispravnosti, a čime se utječe na kritična svojstva sustava, među kojima je dostupnost i pouzdanost te razvijati inovativne pristupe za pametno upravljanje njihovim izvođenjem i evolucijom. Istraživanjem će se predložiti novi algoritmi i modeli autonomnog upravljanja takvim EVOSOFT sustavima za potrebe postizanja bolje dostupnosti i pouzdanosti uz veću učinkovitost korištenja resursa sustava. Potrebno je za naglasiti da se ovdje suočavamo s potpuno novim pojavama, sličnim ljudskoj evoluciji, ali koje su proizvedene ljudskim intelektom. Temelji i teorije iz drugih disciplina kojima je cilj razumjeti ponašanje kompleksnih sustava, evolucije te ljudsko razmišljanje mogle bi ovdje biti primijenjive. Novi rezultati otvoriti će nove mogućnosti u mnogim znanstvenim područjima, osobito u teoriji kompleksnih sustava i njenih primjena, te tako međudjelovati sa širokim spektrom znanosti, od prirodnih znanosti kao što su to biomedicina pa sve do društvenih znanosti. Industrijsko iskustvo prikupljeno iz empirijskog pristupa programskom inženjerstvu je iznimno važno za daljnji razvoj discipline programskog inženjerstva. Nove teorije ne mogu biti djelotvorne i primjenjive u industriji, bez temeljnog razumijevanja EVOSOFT ponašanja.

Ciljevi

  • Ponoviti studije i potvrditi empirijske principe i metode na kojima želimo graditi nove teorije.
  • Definirati strukturne ovisnosti za primjenu empirijskih principa, metoda.
  • Definirati formalne modele, algoritme i inovativne načine pametnog i autonomnog upravljanja. kompleksnim programskim sustavima u evoluciji.
  • Eksperimentalna verifikacija modela i algoritma u simuliranom i realnom okruženju.

Suradnje

  • Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva
  • Sveučilište u Rijeci, Tehnički fakultet
  • Ericsson Nikola Tesla
  • Infobip

Laboratorij